XS
SM
MD
LG

Večiti amateri proslavili jubilej

Svečanom sednicom i uručenjem zahvalnica zaslužnima za razvoj gradskog ligaša Jadran je obeležio devet decenija postojanja i rada. U salonu hotela „Šumarice“ okupili su se sportski prijatelji, predstavnici klubova, neki nekadašnji i igrači koji sada brane boje kluba sa Vašarišta, da se podsete na drugu tradiciju i ljude koji su igrali i vodili „večite amatere“, kako su ih mnogi nazivali. Skromnoj svečanosti prisustvovali su i predstavnici gradske uprave Kragujevca i Fudbalskog saveza Regiona zapadne Srbije i FS grada.

Na svečanoj sednici povodom jubileja govorio predsednik Jadrana Nebojša Krstić (Foto: M. Jovičić)

Svečanost je počela odavanjem pošte preminulim članovima između dve Skupštine, a o nekim detaljima iz bogate istorije Jadrana podsetio je predsednik Nebojša Krstić.

Govoriti danas, kada obeležavamo značajan jubilej 90 godina od osnivanja kluba je lako ali i teško. Lako je jer bilo mnogo lepih i nezaboravnih događaja, sportskih susreta, divnih ljudi i zaljubljenika, koji su radili u ovom malom ali i velikom klubu, koji nosi još jedno tradiciionalno ime „večiti amateri“. Teško je reći nešto novo u odnosu na ono što je poznato i zapisano u monografiji kluba. Pored toga, besparica je pritisla klubove i u amaterskom sporu. Danas sve zavisi od entuzijazma i ljubavi, pa u pitanje dolazi i opstanak kluba. Zbog toga je danas važno da se nešto kaže i podsetimo one starije Jadranovce, a ove mlađe upoznamo u kakvom klubu rade i igraju – rekao je predsednik Krstić.

Fudbalski klub Jadran osnovali su pitomci Vojnozanatske škole 1925 godine , kada su već postojali Šumadija, Slavija, Radnički, Rapid. Bilo je predloga da se klub zove Pitomac, Kragujevački pitomčki sportski klub, Mladi Šumadinac, koji se mnogim nisu sviđala, pa je na predlog pitomca Krunoslava Škarice rodom iz Šibeniika sa oduševljenjem prihvaćeno efektno i originalno ime Jadran. Prvi predsednik bio je dr Kosta Maršićanin, koji je funkciju obavljao deset godina, a drugi industrijalac Jenda Fijala od 1935. do 1941. godine. Do tada klub se takmičio u Kragujevačkom loptačkom savezu, a igrao prijateljske utakmice.

Posle rata na inicijativu Lazara Glišića, dugogodišnjeg predsednika i poznatog sportskog radnika, Ćire Matijaševića i Dušana Nikolića, poznatog kragujevačkog profesora i direktora Gimnazije, obnovljen je rad Jadrana. Najviši rang u kojem se takmičio ovaj kragujevački klub bila je Šumadijsko-pomoravska liga (Četrvta fudbalska zona). Jadran je odigrao mnogo pijateljskih utakmica. U sećanju i najstarijih Jadranaca ostali su sureti sa Vojvodinom iz 1957. godine, sa Partizanom i Hajdukom iz Splita deset godina kasnije.

Jedan od najstarijih živih legendi Jadrana je Petar Tomašević Tomaš (82) , koji je igrao fudbal 45 godina i za 14 klubova, a bio i pionirski reprezentativac Srbije. Rođen je u Crnoj Gori, a njegov otac je službovao u Kragujevcu kao upravnik zatvora.

Živim u Kragujevcu preko 70 godina, sada imam kuću u Drači. Počeo sam u kragujevačkom Jedinstvu, koji je držao kamenorezac Proka, a trenirali i igrali na terenu pored Jezera. Nastupao sam dve godine za Marjan iz Knića i nastavio u prvoj Zastavi, koja je osnovana u Vojnoj fabrici u Sabanti, gde je trener bio čuveni Kalanac. Sećam se utakmice sa Partizanom na otvarnju stadiona. Dao sam Šoškiću dva gola, ali je Partizan pobedio sa 5:2.

U sećanju mi je ostala urezana i utakmica za Jadran kada smo igrali kvalifikacije sa Natalincima. Ja sam bio povređen i dao dva gola i izašao, a mi smo se kvalifikovali za tadašnju Četvrtu fudbalsku zonu. Tada su sa nama igrali Jagodina, Paraćin, Borac iz Bivolja i mnogi drugi. Bila je to jaka liga, a mi smo imali dobre igrače – seća se starina Tomašević, koga su zbog golova koje je davao neki nazivali i Puškaš .

Setili su se ljudi koji sada rukovode Jadranom da pozovu na obeležabanje jubileja i nastartijeg člana ovg kluba, koji je bio redovni pratilac i povremeno i član uprave „ljubičastih“. To je Aleksandar Pavlović, koji ima 82 godine i sada ne može bez štapa.

Sećam se utakmica Jadrana kada smo igrali na šljaci kod stadiona „Čika Dača“, a kasnije smo se preselili na Vašarište. Stalno sam pratio utakmice, ali sada su me godine pritisle i vezale za boravak u kući. Hvala ljudima iz kluba, koji su me se setili, iako znam da oni imaju problema. Treba para za utakmice, a čujem da su i mnogi igrači otišli i da im sada ne ide kao ranije, ali dolaze mlađi i biće opet Jadran jak – veruje Pavlović, koji se našao na spisku dobitnika zahvalnica za doprinos u radu u ovom klubu prilikom obeležavanja jubileja.

Bio bi dugačak spisak igrača, koji su prodefilovali kroz Jadran i ostavili trag u ovom amaterskom klubu. Međutim, nije propuštena prilika da se na svečanosti pomenu imena članova Jadrana koji su proneli slavu kluba i grada u deljenju pravde na fudbalskim terenima.

Jadran je bio rasadnik fudbalskih sudija i to u onoj „ velikoj“ državi. U saveznom rangu fudbalsku pravdu širom Jugoslavije delili su Dobrivoje Srećković, Milovan Srećković, Zoran Radović, Radomir Marinković, Radoslav Tanasković, Vladica Stevanović. Zvanje republičkog sudije imali su: Zlatko Dejanović, Zoran Vujičić, Milivoje Miladinović, Dragan Perić, Milomir Bukumirić – sa ponosom je izgovorio predsednik Krstić.

Bogata istorija Jadrana nije ostala nezapažena, pa nisu izostala i sportka priznanja. „Večiti amateri“ mogu se pohvaliti da su dobitnici priznanja od pposebnog društveno-sportskog značaja za rad kluba na princiipima amaterizma. Vitrine ovog kluba krase Zlatna plaketa Fudbalskog saveza Jugoslavije i Srbije, Zlatna plaketa

SOFK-e Kragujevca, Oktobarska nagrada SIZ-a fizičke kulture.

Povodom jubileja 90 godina postojanja i rada kluba stigla je Zlatna plaketa Fudbalskog saveza Regiona zapadne Srbije, koju je na svečanoj sednici predsednik Žarko Stevanović uručio predsedniku Nebojši Krstiću.

Jedan od snimaka ekipe Jadrana iz 1931. godine

Nije ni Jadran zaboravio zaslužne za razvoj ovog sportskog kolektiva, pa je podeljeno 10 zahvalnica. Na spisku dobitnika su Dobrosav Glišić Kića, dugogodišnji sekretar i hroničar kluba, Tiosav Đurić, Zlatko Dejanović, Milenko Marjanović, Živorad Nešić, Aleksa Pavlović, Petar Tomašević, Đorđe Mladenović, kao i Fudbalski savez Regiona zapadne Srbije i Fudbalski savez grada Kragujevca.

U ime nagrađenih zahvalio se Žarko Stevanović, predsednik FS Regiona zapadne Srbije i čestitao Jadranu jubilej.

Mi smo ovde što volimo ovaj klub koji je specifičan po tome što je amaterska crta u radu bila izraženija od drugih klubova i više potencirana. Ovde smo iz klubova koji se izdržavaju iz naših ljubavi, energije i našeg novca. Hvala Jadranu što nas je pozvao da podelimo zadovoljstvo sa vama i ujedno obeležimo značajan jubilej na skroman način koliko je i Jadran skroman – rekao je Stevanović.

Treba reći da Jadran sada deli sudbinu drugih kragujevačkih klubova. Besparica je učinila svoje i neki igrači su potražili klubove sa boljim uslovima rada. Zbog toga je uprava bila primorana da uvede i mlade igrače, što je imalo uticaja i na rezultate. Iako je u prethdnoj sezoni bio u vrhu tabele Prve gradske lige Kragujevca, u jesenjem delu Jadran je završio na 13. mestu sa skromnih 18 bodova.



Pobeda 0 : 3 Šumadinac
Srbija 1 : 1 Sušica
Vodojaža 3 : 0 Partizan
Vinogradi DB 1 : 1 Jadran
Mladost 0 : 4 Budućnost
Ćava 8 : 2 Jedinstvo
Maršić 2 : 2 Borac
Kolonija 0 : 3 Sloboda
Konačna tabela
Poz Tim Utak Pob Ner Por Bod
1 Sušica 32 22 9 1 75
2 Sloboda 32 17 6 9 57
3 Vodojaža 32 15 6 11 51
4 Sloga (D) 32 15 5 12 50
5 Partizan 32 15 4 13 49
6 Srbija 32 13 8 11 47
7 Budućnost 32 14 4 14 46
8 Vinogradi DB 32 12 7 13 43
9 Jadran 32 12 6 14 42
10 Jedinstvo 32 11 9 12 42
11 Kolonija (-1) 32 12 5 15 40
12 Mladost 32 11 7 14 40
13 Borac 32 11 7 14 40
14 Ćava 32 12 4 16 40
15 Šumadinac 32 12 3 17 39
16 Pobeda (-1) 32 12 4 16 39
17 Maršić (-2) 32 7 4 21 23